Gotovo pola stoljeća nakon posljednjih sustavnih arheoloških istraživanja, arheolozi su se vratili na lokalitet sv. Andrije u Betigi i ponovno otkrili ranokršćanske mozaike u trolisnoj kapeli i središnjem brodu bazilike. Revizijska istraživanja Arheološkog muzeja Istre donijela su novi pogled na vrijedan crkveni i samostanski kompleks nadomak Barbarige, a lokalitet je dokumentiran i suvremenim metodama laserskog skeniranja i fotogrametrije.
Revizijska arheološka istraživanja Arheološki muzej Istre provodio je od 25. svibnja do 7. lipnja na crkvenom i samostanskom kompleksu sv. Andrije u Betigi. Povratak arheologa na ovaj vrijedan lokalitet uslijedio je gotovo 50 godina nakon posljednjih sustavnih istraživanja Muzeja. Ponovno su otkriveni ranokršćanski mozaici u trolisnoj kapeli i središnjem brodu bazilike, a nakon njihove dokumentacije slijede konzervatorsko-restauratorski radovi.
Povijest kompleksa sv. Andrije seže u početak 5. stoljeća, kada je oko groba nepoznatog lokalnog sveca podignuta memorijalna trolisna kapela. Tijekom razdoblja od 5. do 7. stoljeća razvio se crkveni kompleks koji čine trobrodna bazilika, portik s atrijem i cisternom, baptisterij te mauzolej, a u ranom srednjem vijeku ondje je djelovala i redovnička zajednica.
Važan dio istraživanja bila je i primjena suvremenih tehnologija. Laserskim skeniranjem i fotogrametrijom izrađen je 3D model lokaliteta, čime je kompleks detaljno dokumentiran prije nastavka radova na mozaicima.
Istraživanja u Betigi ujedno označavaju početak suradnje Arheološkog muzeja Istre i Odsjeka za kršćansku arheologiju pri Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg.
Ponovno otkrivanje ranokršćanskih mozaika vraća u središte pozornosti jedan od najvrjednijih arheoloških kompleksa južne Istre te otvara prostor za daljnja istraživanja, dokumentiranje i zaštitu lokaliteta.
U revizijskim arheološkim istraživanjima sudjelovali su kustosi Arheološkog muzeja Istre Emil Kmetič-Marceau i Josip Seličanec.
