Prapovijesna zbirka

Prapovijesnu zbirku Arheološkog muzeja Istre čine nalazi od razdoblja paleolitika pa do posljednjih stoljeća pr. Kr. Veliki broj nalaza prikupljen je površinskim pregledom terena i često predstavljaju jedini dokaz o postojanju arheološkog lokaliteta na kojem nisu provođena druga istraživanja. Najčešće su to ulomci keramike, koštane ili kamene alatke sakupljene na površini brojnih gradinskih naselja. Za samo osnivanje muzeja u Puli 1902. godine od presudne su važnosti bila otkrića s lokaliteta Nezakcij – Vizače kod Valture, s bogatom željeznodobnom žarnom nekropolom i ulomcima prapovijesne kamene skulpture i reljefa.

Za razdoblja od paleolitika i mezolitika do neo/eneolitika posebno su značajni nalazi prikupljeni sustavnim iskopavanjima od sredine devedesetih godina 20. stoljeća u pećinama i polupećinama na području Učke i Ćićarije (Pupićina, Vela, Vešanska, Šebrn, Novačka, Jačmica…), ali i na području Limskog kanala, posebno iz Romualdove pećine. Za rani neolitik značajni su prvi nalazi s lokaliteta Vižula kod Medulina i Vela gromača kod Kavrana, do kojih se došlo zaštitnim iskopavanjima. Zbirka tog razdoblja znatno je obogaćena nalazima proizašlim iz sustavnih istraživanja lokaliteta kao što su Kargadur (Ližnjan) ili Sv. Mihovil (Bale), zatim sustavnim topografskim pregledima terena uz male pokusne iskope te s više zaštitnih iskopavanja (Pula – Ribarska koliba i Veli Vrh, Vrčevan, Krugi…).

Nalazi iz brončanog doba, koje u Istri označavaju brojna gradinska naselja – castellieri, zauzimaju velik dio prapovijesne zbirke. Osim površinski prikupljenih ulomaka, vođena su sustavna i zaštitna iskopavanja naselja kao što su Vrčin (Butkovići), Monkodonja (Rovinj), Sv. Petar – Tondolon (Svetvinčenat) i Gradac – Turan (Koromačno). U to su vrijeme bile nastanjene ili povremeno posjećivane brojne pećine. Iako ograničenim iskopavanjima, brojni nalazi keramike, koštanih i kamenih alatki i drugoga pronađeni su u Trogrloj (Majkusi), Cingareli (Momjan), pećini ispod sela Srbani, i u zadnje vrijeme posebno na nalazištu Laganiši (Oprtalj). Uz naselja, iskopavane su i nekropole, odnosno kameni tumuli. Jedna od najznačajnijih brončanodobnih nekropola istražena je uz gradinu Vrčin (jantar i brončani nakit), dok su u tumulima pronađeni - osim nakita - ulomci keramičkog posuđa (Maklavun, krmedski Novi grad) i brončani nož (Monte Valmarin).

Posljednje tisućljeće pr. Kr. dokumentirano je najvećim dijelom nalazima iz žarnih nekropola. Osim najbogatijeg Nezakcija, taj dio zbirke čine nalazi iz nekropola Picuga (Poreč), Pule, Kaštela kod Buja, Limske gradine, kao i razni pojedinačno otkriveni žarni grobovi uz gradine, npr. Sv. Martin (Limski kanal), Punta Kašteja (Medulin) i sl. Za željezno doba posebno su značajni ulomci kamenih skulptura i reljefa, figuralno ukrašenih brončanih situla i brojna importirana južnoitalska i grčka keramika.

Djelatnici:

Dr. sc. Kristina Mihovilić – muzejska savjetnica (voditeljica Prapovijesne zbirke)
Darko Komšo – viši kustos
Romuald Zlatunić – viši kustos
Maja Čuka – kustosica
Lara Orlić – kustosica

 

Informacije, konzultacije i upiti:

Dr. sc. Kristina Mihovilić – voditeljica zbirke
tel: 052/351-309
e-mail: kristina.mihovilic(at)ami-pula.hr

© Arheološki muzej Istre 2010. Proizvodnja Ulisys d.o.o. Bazirano na Typo3 CMS sustavu.