Antička zbirka

Antička zbirka obuhvaća materijalna svjedočanstva kulture iz razdoblja rimske vlasti, prikupljena na području cijele Istre. Rim je došao u izravni kontakt s Histrima, starosjedilačkim stanovnicima istarskog poluotoka, u posljednjim desetljećima 3. st. pr. Kr. Ratovi za prevlast na sjevernom Jadranu potrajali su, s promjenjivom srećom, do 177. g. pr. Kr., kada je nakon višemjesečne iscrpljujuće opsade rimska vojska osvojila Nezakcij, glavno histarsko naselje i sjedište kralja Epulona. Tijekom 2. i 1. st. pr. Kr. Histri su putem trgovačke razmjene postupno usvajali italske proizvode i običaje, ne mijenjajući bitno tradicionalni način života. Prekretnica u romanizaciji Istre nastupila je u Cezarovo doba, sredinom 1. st. pr. Kr. Tada je obavljen premjer i katastarska podjela obradivog zemljišta, pripojenog novoutemeljenim rimskim gradovima. Stara histarska gradinska naselja i luke na zapadnoj obali Istre, Pola i Parentium, postala su kolonijama rimskih građana i živahnim središtima društvenog, vjerskog i trgovačkog života. Naselili su ih došljaci iz Italije, ali i brojni robovi rođeni u dalekim grčkim, istočnim i afričkim provincijama, čiji će potomci kroz nekoliko generacija steći rimsko građansko pravo, stvarajući kozmopolitsku atmosferu karakterističnu za rimske lučke gradove.

Rimske kolonije u kratkom su razdoblju omogućile potpuno uvođenje novčane privrede temeljene na rimskoj jedinstvenoj valuti i mjernom sustavu, usvajanje latinskog pisma i jezika, rimskih i grčkih imena, običaja i vjerovanja. Pula je postala najveći, najbogatiji i najznačajniji grad u Istri, ukrašen s dva teatra i amfiteatrom. Forumski hramovi i gradska vrata sa slavolukom Sergijevaca i bedemima predstavljaju dodatnu atrakciju Pule. Pomorskom trgovinom u Istru su pristizala prirodna blaga, materijali i proizvodi iz svih provincija na obalama Mediterana. U zbirci se stoga mogu vidjeti vaze od egipatskog alabastra, tanjuri proizvedeni u sjevernoj Africi i središnjoj Italiji, amfore i svjetiljke s grčkih otoka, skulptura isklesana od bijelog grčkog mramora ili bijelo-sivog mramora dopremljenog s obala dalekog Mramornog mora. Glavna privredna dobra Istre koja su se izvozila morskim, riječnim i kopnenim putem u sjevernu Italiju i u provincije Panoniju i Norik bile su masline i maslinovo ulje, zajedno s amforama, riblji proizvodi, vino, vuna, bijeli kamen vapnenac pogodan za gradnju. Sitniji upotrebni predmeti od keramike, kamena, željeza i bronce, posude, oprema i alati korisni u kućanstvu i svakodnevnom životu izrađivali su se za lokalne potrebe u obrtničkim radionicama smještenima u istarskim gradovima i osamljenim gospodarskim građevinama.

Djelatnici:

Silvana Petešić - kustosica, voditeljica zbirke
Dr. sc. Alka Starac - muzejska savjetnica
Aska Šopar - kustosica
Aneta Vežnaver - kustosica pripravnica
 

Informacije, konzultacije i upiti:

Dr. sc. Alka Starac – muzejska savjetnica, voditeljica zbirke
tel: 052/351-312
e-mail: alka.starac(at)ami-pula.hr

© Arheološki muzej Istre 2010. Proizvodnja Ulisys d.o.o. Bazirano na Typo3 CMS sustavu.