Tajna niti - Od samih početaka do rimskog doba

ARAHNA I ATENA 

Bijaše u gradu Kolofonu jedan slikar imenom Idmon koji je imao kćer koja se zvala Arahna. Ona je bila tako nadarena i vješta tkalja da su ljudi dolazili izdaleka kako bi je gledali u njezinu umijeću. Kolala je priča kako ju je tom umijeću naučila sama božica Atena. No, slava i ljudske pohvale udarile su Arahni u glavu tako da je nerijetko prezrivo znala govoriti kako njoj u umijeću tkanja ni sama Atena nije ravna. Arahnino hvalisanje ubrzo dopre i do božice koja odmah, prerušena u pogrbljenu staricu, dođe Arahni da bi se uvjerila u njezinu vještinu tkanja. Božica se u početku divila njezinu radu, ali ju je i ozbiljno upozorila da zbog toga ne bude umišljena i ohola. Kako zanesena djevojka nije prihvaćala staričinu kritiku, Atena odbaci svoju krinku i kaže djevojci kako će se sada u tkanju morati natjecati sa samom božicom. Arahna, iako uplašena, nije imala izbora i morala je prihvatiti izazov. Natjecanje je počelo. Obje su vješto tkale, a ispod njihovih prstiju izlazila je tkanina od koje je prisutnima zastajao dah. Atena je istkala prizore koji su prikazivali kako ljudi moraju poštivati bogove, a Arahna je načinila prikaze Zeusovih ljubavnih avantura. Iako Atena nije mogla pronaći nijednu grešku u Arahninu tkanju, silno se razbjesni na njezinu temu te joj rastrga tkanje. Od žalosti Arahna se objesi, ali Ateni to nije bilo dovoljno. “Od sada pa dovijeka ti i tvoji potomci neprestano ćete tkati i ni za što drugo nećete znati” bile su Atenine riječi na koje se Arahna počne smanjivati do veličine zrna graška, a njezini vitki prsti pretvore se u osam tankih nožica. Arahna se pretvori u pauka. Stoga, prema božičinoj zapovijedi, pauci do dana današnjega vise i tkaju svoje mreže.

TAJNA NITI

Od samih početaka čovjekova postojanja, uz prehranu i zaklon, odijevanje, a samim tim i izrada odjeće, predstavlja jednu od osnovnih čovjekovih potreba. Razvoj načina izrade odjeće prati razvoj samog čovjeka. U starijem kamenom dobu (2 500 000 pr. Kr. do  10 000 pr. Kr) čovjek je živio lovačkim načinom života. Prvi lovci-sakupljači u neprestanoj su potrazi za hranom, povremeno živjeli u pećinama, a prema antropolozima svoju prvu odjeću izrađivali su od raznih prirodnih materijala (kože i krzna divljih životinja, lišća i trave). Prva odjeća na svijetu počela se pojavljivati prije 100 000 do 500 000 godina, a sama tehnika izrade prvih odjevnih predmeta sastojala se od sušenja komada krzna, bušenja krajeva krzna s oštrim kremenom ili kosti te provlačenja vrpca ili traka kore drveta kroz rupe. Među arheološkim nalazima u mlađem paleolitiku (od oko  40 000 pr. Kr. do 10 000 pr. Kr.) javljaju se, pored raznih kremenih alatki i prve igle (bez ušice i s ušicom). U mlađem kamenom dobu (neolitiku 6 500 do 4 000 pr. Kr.) čovjek počinje živjeti sjedilačkim načinom života. Razvojem stočarstva i zemljoradnje čovjek je izumio tkanje (postupak izrade plošnih tekstilija od najmanje dvaju sustava niti), te tada nastaju prve tkanine. Runo ovaca i koza postalo je pogodno za predenje i tkanje tek nakon što su se u procesu pripitomljavanja navedenih životinja dogodile određene mutacije, a uzgoj i kultiviranje određenih biljnih vrsta, te njihova daljnja obrada potaklo je čovjeka na stvaranje tkanina od različitih materijala. Predenje i tkanje smatraju se jednim od najstarijih zanata te bilježe dugi povijesni razvoj. Među najstarijim vlaknima koja su se koristila za izradu tkanina su vlakna životinjske vune, lana, konoplje i brnistre. Najstarija poznata tkanina načinjena je od grubog lana, a pronađena je u pokrajini Faiyum u Egiptu te potječe iz razdoblja neolitika (stara je više od 5 000 godina). Najstariji i najjednostavniji ručni način predenja (procesa prerade uvijanja vlakana oko uzdužne osi u pređu namijenjenu za tkanje, pletenje...) je uz pomoć preslice (drveno pomagalo na koje se učvršćivalo predivo). Tkanje se u željeznom dobu smatralo ženskom aktivnošću što svjedoče brojni figuralni prikazi u situlskoj umjetnosti, a među najznačajnije svakako spadaju tintinabulum iz Bologne, zatim prikaz tkanja izrezbaren na drvenom tronu iz Verrucchija ili onaj urezan na posudi iz Soprona.

ISTARSKA NIT OD SAMIH POČETAKA DO RIMSKOG DOBA

Na području Istre, pronađeni su ostaci raznih kremenih alatki i koštanih predmeta (igle, šila, udice i sl.), iz razdoblja starijeg i mlađeg kamenog doba koji ukazuju da je lokalno stanovništvo poznavalo umijeće izrade i korištenja niti u različite svrhe. Do sada, najstariji pronađeni arheološki nalazi koji svjedoče o korištenju tkalačkih stanova i vretena na istarskom poluotoku pronađeni su u bakrenodobnim slojevima. Procvat upotrebe tkalačkih stanova na istarskom poluotoku zabilježen je na brojnim brončanodobnim i željeznodobnim nalazištima. Pronađeni su arheološki nalazi koji svjedoče da je nit kod Histra imala jako bitnu ulogu u svakodnevnom životu. Najtipičniji nalazi koji svjedoče o korištenju tkalačkih stanova i preslica svakako su ulomci neukrašenih i ukrašenih keramičkih i koštanih pršljena koji su imali ulogu utega na preslicama, utezi za tkalačke stanove, kalemovi za namatanje niti i slično. 

Pored pršljena pronađeni su i brojni nalazi igala, a njihov izgled i namjena u željeznodobnoj Istri bilježi bogat razvoj. Raspon njihova izgleda varira od jednostavnih, koštanih i brončanih, do onih s bogato ukrašenim glavama i tijelom. Pretpostavka je da su se one bogatije ukrašene koristile i u dekorativne svrhe.  

NIT I UKRAŠAVANJE HISTRA

Da je nit imala veliku ulogu u odijevanju, ukrašavanju i općenito životu Histra svjedoče nalazi raznih ukrasnih predmeta koji su pored funkcionalne imali i dekorativnu ulogu. Tako se bilježe brojni nalazi staklenih, koštanih ili jantarnih perlica koje su najvjerojatnije bile povezane bilo metalnim žicama bilo nitima. Javljaju se i bogati ukrasni predmeti koji se prišivaju na odjevne predmete, a samim time obogaćuju izgled tkanine. Na istarskim željeznodobnim nalazištima pronađene su tako brojne fibule bogato ukrašene jantarnim i koštanim perlicama, a svojom veličinom i bogatstvom ukrasa pored dekorativne, vjerojatno su imale i statusnu ulogu. Pored fibula Histri su koristili i dugmad o čemu svjedoči nalaz koštanog dugmeta ukrašenog punciranim kružićima. Dugme je pronađeno prilikom istraživanja temelja zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli 2015. i predstavlja unikatni željeznodobni nalaz ovog tipa na području Istre. 

NIT U ZAGROBNOM ŽIVOTU HISTRA

Obrada niti i izrada tkanina imale su značajnu ulogu i u zagrobnom životu Histra o čemu svjedoče predmeti pronađeni u grobnim cjelinama. Riječ je o nalazima koje možemo povezati s alatom koji se koristio pri izradi tkanine. U Istri se tako u željeznodobnim grobovima pronalaze brončani privjesci u obliku češljeva koji predstavljaju češljeve koji se koriste pri tkanju za potiskivanje nizova pređe. Privjesci su izrađeni od tanke brončane ploče polukružnog, peterokutnog ili trokutastog oblika, s nazupčanim najdužim rubom i rupicom za vješanje. Često su ukrašeni graviranim nizovima šrafiranih trokuta, punciranim kružićima ili iskucanim točkama. Ova pojava datira se u 8. st. pr. Kr. čime je nastavljena brončanodobna tradicija po kojoj su koštani češljevi prilagani u ženske grobove u 12. i 11. st. pr. Kr. Pored privjesaka u obliku češljeva, u grobu 121 na nalazištu Pula-nekropola pronađen je i koštani predmet (Inv. br. P-43783) koji najvjerojatnije predstavlja simbol tkalačke vještine pokojnice.

Kao i Arahna s početka priče, ljudi oduvijek imaju potrebu za stvaranjem niti. Njihovim preplitanjem stvaraju se mreže koje povezuju različite aspekte života. One povezuju osnovnu životnu potrebu i umjetnost, prošlost i sadašnjost, stvaraju temelj za budućnost... Niti uglavnom zbog protočnosti vremena nestanu, ali ostaju predmeti koji su povezani s nitima. Predmeti prezentirani na izložbi ispričali su našu priču o TAJNI NITI.

Katalog

1. Obrađena životinjska kost. Koštana alatka za tkanje.

Nalazište: Pula nekropola (grob 121)

Datacija: Željezno doba  

Mjesto čuvanja : Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:P-43783

Materijal: kost

Dimenzije: 12,5 x 2,5 x 1,26 cm

Težina: 17 g

2. Brončani privjesak u obliku češlja, trapezoidnog oblika ukrašen punciranim kružićima.

Nalazište: Picugi I (grob 6)

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-2212

Materijal: bronca

Dimenzije: 4,34 x 4,47 x 0,12 cm

Težina 12 g

3. Koštano dugme ukrašeno nepravilno raspoređenim punciranim kružićima.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula M

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53671

Materijal: kost

Dimenzije: promjer 4,64 cm, debljina 0,83 cm

Težina  17 g

4. Brončana igla s gljivastom glavicom ukrašena s nizom ureza koji tvore tri koncentrične kružnice.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: 12. st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53672

Materijal  bronca

Dimenzije : 2,72 x 2,3 x 0,54 cm

Težina: 5 g

5. Brončana višeglava igla.

Nalazište : AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija : 8. st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja : Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj: P-53673

Materijal: bronca

Dimenzije: promjer 0,44, visina 5,53 cm

Težina : 3 g

6. Brončana fibula srednjolatenskog tipa.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015

Datacija: Kraj 2. i početak 1. st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj: P-53674

Materijal : bronca

Dimenzije: 7,6 x 2,1 x 0,7 cm

Težina: 9 g

7. Koštana igla s četvrtastom glavom

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija : 8 st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53676

Materijal: kost

Dimenzije: 6,2  x 1,3 x 0,4 cm

Težina: 2,9 g

8. Koštana igla s peterokutnom glavom.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: 8 st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj: P-53677

Materijal: kost

Dimenzije: 11,18 x 1,9 x 0,28 cm

Težina: 4 g

9. Veslasta koštana igla.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: 8 st. pr. Kr.

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53678

Materijal: kost

Dimenzije : 7,73 x 1,17 x 0,6 cm

Težina: 3 g

10. Koštane igle.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: bakreno doba – željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj: P-53679, P-53680, P-53681

Materijal: kost 

Dimenzije: (1) 6,95 x 0,33 cm (2) 5,6 cm x 0,37 cm (3) 5,48 x 0,45 cm

Težina: (1) 1 g, (2) 1,28g, (3) 1,36 g

11. Keramički pršljen ukrašen kanelurama.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj: P-53682

Materijal: keramika

Dimenzije: visina 2,52 cm, promjer 4,35 cm altezza 2,52 cm,

Težina: 31 g

12. Keramički pršljen ukrašen kanelurama.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53683  

Materijal: keramika

Dimenzije: visina 1,44 cm, promjer 2,96 cm

Težina: 6 g

13. Koštani pršljen.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53684

Materijal: kost

Dimenzije: visina 1,33 cm, promjer 4,05 cm

Težina: 10 g

14. Keramički pršljen.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53686  

Materijal: keramika

Dimenzije: visina 2,28 cm, promjer 4,5 cm

Težina: 26 g

15. Keramički pršljen.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53687  

Materijal: keramika

Dimenzije: visina 1,44 cm, promjer 3,58 cm

Težina: 9 g

16. Brončana igla.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53688  

Materijal: bronca

Dimenzije: 7,4 x 0,4 x 0,22 cm

Težina: 2 g

17. Staklena perlica plave boje.

Nalazište: AMI ZGRADA 2015 - Pula

Datacija: Željezno doba

Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula, Inv. broj:  P-53685

Materija: staklo

Dimenzije: visina 1 cm, promjer 1,36 cm

Težina: 0,28 g

LITERATURA:

Bartoloni, G. 2007. La società e i ruoli femminili nell’Italia preromana. Le ore e i giorni delle donne, Verruchio, 13-23.

Eles, P. v. 2007. Le ore del sacro, Il femminile e le done, soggetto e interpreti del divino? Le ore e i giorni delle donne, Verruchio, 149-156.

Fleckinger, A. 2011. Ötzi, the iceman, Vienna/Bolzano.

Kovačević, S. 2003. Ručno tkanje, Zagreb.

Kovačević, S., Dimitrovski, K., Hađina, J. 2008. Procesi tkanja, Zagreb. 

Mihovilić, K. 2001. Nezakcij, Prapovijesni nalazi 1900-1953., Monografije i katalozi 11, Arheološki muzej Istre, Pula

Mihovilić, K. 2014. Histri u Istri, Željezno doba Istre, Monografije i katalozi 23, Arheološki muzej Istre, Pula.

Piškorić, M. 2015. Naučimo tkati, Zagreb. 

Poli, P., Trocchi, T. 2007. Le ore dei lavori, Le attività domestiche con affermazione del ruolo femminile tra nucleo familiare e comunità, Le ore e i giorni delle donne, Verruchio, 139-147.

Pušić, Ž. 1999. Ručno tkanje, Zagreb.

Rogers, W., 1997., Penelope, Textile Production at 16-22 Coppergate. York Archaeological Trust: 17/11  https://celticweaving.com/2015/04/10/tablet-weaving/ [3.4. 2017.]  

Zlatunić, R. 2004. Arheološka interpretacija i rekonstrukcija načina života u neolitičkom razdoblju Istre, Histria archaeologica 33/2002, Pula, 5-141

TAJNA NITI: od samih početaka do rimskog doba 

Izložba: Carrarina ul. 4, Pula,  Prozor u prošlost 13.04. - 16.05.2017.

Autorica izložbe i teksta / Autrice della mostra e del testo / Exhibition and text author: Maja Čuka

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas

Autorica fotografija: Tanja Draškić Savić

Tehnički postav izložbe: Andrea Sardoz

Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski: Neven Ferenčić

Korektura: Adriana Gri Štorga, Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

Naklada: 700

Pula, 2017.

© Arheološki muzej Istre 2010. Proizvodnja Ulisys d.o.o. Bazirano na Typo3 CMS sustavu.