Brončanodobni krušni idoli, enigmatske pločice ili … ?

Već je tijekom druge polovice 19. st. pronađen prvi predmet na tada mađarskom nalazištu Magyárad, danas slovački Mad’arovce, kojeg je bilo teško definirati. Od tada, pa do danas, prikupljeno je preko 300 malih zagonetnih predmeta od keramike i rjeđe od kamena, najčešće ovalnog – elipsoidnog ili izduženog pravokutnog spljoštenog oblika, većina veličine oko 9 cm (Sl. 1). 

Sl. 1 Crteži najčešćih oblika krušnih idola (prema Piccoli, Zanini 1999)

Na sebi nose otiske raznih jednostavnih geometrijskih motiva, različitih rasporeda, ali najčešće su poprečno urezane crte s otiskom na sredini (Sl. 2). Isti motivi na kamenim predmetima su zagrebeni i uklesani. Na pojedinim je predmetima otisak izrađen upotrebom ploda sljeza, dok je samo u jednom slučaju otisnut mali spiralno naočalasti privjesak, jedan od tipičnih brončanodobnih ukrasnih predmeta. Većina ih ima otiske samo na jednoj od većih ploha, ali često se pojavljuju otisci i na suprotnoj većoj plohi predmeta.

Kroz vrijeme su dobivali razne nazive, a zbog ovalnog-elipsoidnog i spljoštenog oblika nazvani su: pain oblong de terre cuite (duguljasti kruh od keramike), gateâux en terre cuite (kolač od keramike), Brotlaibidoli i loaf-of-bread idols (krušni idoli, idoli oblika kruščića), ili tavolette enigmatiche (enigmatske pločice), oggetti fittili enigmatici (keramički enigmatski predmeti), talismani a tavolette (talismani oblika pločice).

Njihova je namjena također vrlo raznoliko tumačena: poseban kodeks namijenjen elitnom vladajućem sloju; neka vrsta kalendara; računski zapisi; kultno značenje; čak i oblik prapisma.

Sl. 2 Tipovi otisaka na krušnim idolima (prema Trnka 1992) 

PROSTOR NALAZA I DATACIJA KRUŠNIH IDOLA

Skoro svi potječu iz brončanodobnih naselja u kojima se odvijala neka značajnija obrtnička aktivnost, na prostoru od Korzike, preko srednje i istočne Europe do donjeg Podunavlja. Na pojedinim su područjima pronađeni u većem broju. Tako su najbrojniji na prostoru sjeverne Italije u sojeničkim naseljima južno od jezera Garda, zatim su značajne grupe sakupljene na području današnje Bavarske, Češke, Moravske, Slovačke i na području donjeg toka Dunava (Sl. 3). Isti simboli otisnuti na kruščićima nalaze se na lokalitetima međusobno vrlo udaljenim. Pojavljuju se kroz razdoblje od ranog do srednjeg brončanog doba, ali češće od mlađe faze ranog brončanog doba do u srednje brončano doba (1700.-1500. g. pr.n.e.).

Sl. 3 Rasprostranjenost krušnih idola (prema ENIGMA 2011

KRUŠNI IDOLI - ENIGMATSKI PREDMETI NA PODRUČJU ISTRE I GORNJEG JADRANA

Važnu grupu krušnih idola predstavlja 6 ulomaka s brončanodobne gradine Monkodonja kod Rovinja (Sl. 4), gdje su otkriveni prilikom sustavnih istraživanja u razdoblju između 1997. i 2008. godine. Većina ih je pronađena na području sjeverozapadnog dijela akropole (Sl. 4, 5), gdje se pretpostavlja da je boravila vladajuća elita tog socijalno raslojenog naselja. Njihovo mjesto nalaza upravo potvrđuje značaj Monkodonje i njegovih stanovnika koji su time povezani i uključeni u veliku mrežu razmjena dobara, iskustva i znanja. Monkodonja je mogla imati posebnu funkciju stanice za opskrbu ili pretovar robe na pomorskom putu između Sredozemlja i središnje Europe, kao i sjeverne Italije prema Karpatskoj kotlini. Pločice s Monkodonje s otisnutim koncentričnim kružićima (br. 2, 3, 6), nalaze paralele na području sjeverne Italije, dok su one s poprečno urezanim crtama i otiskom na sredini (br. 1, 4, 5) bliske srednjoeuropskim pločicama, što potvrđuje kontakte na velikim udaljenostima. Možemo pretpostaviti da su pločice s Monkodonje namjerno razbijene, i možda predstavljaju potvrdu o nekom dovršenom, zaključenom poslu.

Predmetima s Monkodonje pridružuje se slučajni nalaz jedne oštećene pločice iz Nezakcija (br. 7), gradine bolje poznate po važnosti za Histre kroz željezno doba. Potpuno se razlikuje od onih s Monkodonje. Pravokutnog je oblika i na jednoj površini ima snop urezanih paralelnih crta, ograničenih jednom poprečnom crtom. Jedine slične oblike, sa sličnim urezanim motivom nalazimo u Radčicama, brončanodobnom nalazištu u Češkoj, iako se sam bliski urezani motiv pojavljuje i na nekoliko pločica u sjevernoj Italiji. S područja Istre poznat je također predmet oblika lopatice (br. 8), koji je nađen na gradini Vrčin i čuva se u „Zbirci Battaglia“, Antropološkog muzeja Sveučilišta u Padovi. Vrčin se nalazi na središnjem dijelu južne Istre i prvo je sustavno iskopavano gradinsko naselje u Istri. Iako je predmet neobičnog oblika, na njemu su otisnuti krugovi s upisanim križem, simbol koji je dosta čest upravo na krušnim idolima na području sjeverne Italije u sojeničkim naseljima kao i u naseljima tipa terramara. Isti su znakovi otisnuti na kruščiću s gradine Sv. Bartolomej iznad grada Cresa (br. 9), ali kojem je izgubljen trag.  Prostoru gradinske - kasteljerske kulture koja označava brončano doba na prostoru Istre, kvarnerskim otocima i na području Tršćanskog krasa, pripada još idol iz Briškove jame/Grotta Gigante iznad Trsta. Taj kruščić ima izduženi pravokutni oblik koji ga približava srednjoeuropskim predmetima i nosi tri polukružna udubljenja (br. 10)

Sl. 4 Grupa krušnih idola iz Monkodonje 

Sl. 5 Gradina Monkodonja s označenim mjestima nalaza krušnih idola (prema D. Komšo, B. Hänsel

IMAŠ LI IDEJU?

Izrađen je poseban program za dokumentaciju krušnih idola - enigmatskih predmeta, kako bi ih se podrobnije obradilo kroz analizu oblika i kombinacije otisnutih simbola. Postoji internetska stranica na kojoj se mogu pregledati svi do sada prikupljeni kruščići – pločice: www.tavoletteenigmatiche.it. Organizirani su međunarodni kongres i velika izložba 2010. godine pod nazivom „ENIGMA. Un antico processo di interazione  europea: le Tavolette Enigmatiche/An ancient European interaction: the Enigmatic Tablets“, u Museo Archeologico dell’Alto Mantovano u mjestu Cavriana (MN), a samo izložba bila je postavljena i u kelten römer museumu u Manchingu tijekom 2011. Bila je to prigoda da se iscrpno raspravi o značenju krušnih idola ili enigmatskih pločica, koji su i dalje ENIGMA.

Imaš li ti kakvu ideju što je to?

Možeš se javiti:

arheoloski-muzej-istre@pu.t-com.hr

Predmet: BLI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Katalog

Brončanodobni krušni idoli, enigmatske pločice ili ...?

Katalog nalaza na području Istre i gornjeg Jadrana 

1. Dio krušnog idola elipsoidnog oblika, ovalnog presjeka, otisnuti znakovi:

1. crta s na sredini dva okomito postavljena pravokutna otiska

2. crta s na sredini dva okomito postavljena pravokutna otiska

3. crta, lijeva strana, na sredini dio jednog pravokutnog otiska.

Smeđa keramika, crna u presjeku.

Nalazište: Monkodonja, gornji grad, zapadni rub; –30.1.97. Sonda I, sjever, koo. C30. Sign.: MK 217.

Dimenzije: duž. 4,5 cm; š. 3 cm; deb. 1,55 cm, tež. 22,84 g.

Lit.: Hänsel, Mihovilić, Teržan 1997 (1998), 83, sl. 45: 8; Teržan, Mihovilić, Hänsel 1998, Abb- 19: 1; Teržan, Mihovilić, Hänsel 1999, Abb. 32: 8; Mihovilić, Teržan, Hänsel et all. 2001, str. 52; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2005, Fig. 16; Fogel, Langer 1999, T. XIX: 119; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 135-136, Fig. 1; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 163, 165, T. 1: 1.

2. Dio krušnog idola. Otisnuta tri koncentrična kružića s konveksnom točkom na sredini.

Keramika svijetlosmeđe-siva.

Nalazište: Monkodonja, akropola – kuća 1, istok;15.9.99. Sonda III, koo. G 13, pl. 4, nm.v. 80,39-80,26 m.  Sign.: MK 3564.

Dimenzije: duž. 4,2 cm; š. 2,6 cm; deb. 1,3 cm; tež. 11,93 g.

Lit.: Mihovilić et all. 2009, 14; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 135-136, Fig. 1; 2; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 164-165, T. 3: 5.

3. Dio pločice elipsoidnog oblika i lećastog presjeka. Površina oštećena, otisnuta dva koncentrična puncirana kružića.

Sivo-smeđa keramika.

Nalazište: Monkodonja, akropola; 6.9.01. Sonda VIII, Pl. 1, koo. Q 12, nm.v. 81,06-80,90 m. Sign.: MK 8074.

Dimenzije: duž. 6 cm; š. 5,4 cm; deb. 2 cm; tež. 48,16 g.

Lit.: Mihovilić, Teržan, Hänsel et all. 2001, str. 52; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2005, Fig. 16; Mihovilić et all. 2009, 14; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 134-135, Fig. 1; 2; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 164, T. 2: 4.

4. Dio pločice elipsoidnog oblika, otisnuti znakovi:

1. crta s polukružnim otiskom i dubokim ubodom na sredini

                                   2. dio crte s dijelom polukružnog otiska na sredini.

Keramika crna-tamnosmeđa.

Nalazište: Monkodonja, akropola; 6.9.01. Sonda VIII, Pl. 1, koo. P 12, nm.v. 81,44-80,99 m. Sign.: MK 8083.

Dimenzije: duž. 3 cm; š. 2,3 cm; deb. 2,2 cm; tež. 17,05 g.

Lit.: Mihovilić, Teržan, Hänsel et all. 2001, str. 52; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2005, Fig. 16; Mihovilić et all. 2009, 14; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 134-135, Fig. 1; 2; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 163, 165; T. 1: 2.

5. Dio pločice elipsoidnog oblika, polukružnog presjeka, otisnuti znakovi:

1. Crta oštećena, polukružni otisak na sredini

                                           2. Duboka crta koja se nastavlja na stražnjoj strani i polukružni otisak na sredini

                  3. Crta oštećena s dijelom polukružnog otiska na sredini.

Keramika smeđa, crna u presjeku.

Nalazište: Monkodonja, akropola, 11.9.03. Sonda X, koo. BB 3, NS-73 cm, EW-58 cm; nm.v. 79,35 m. Sign.: MK 10470.

Dimenzije: duž. 3,7 cm; šir. 3,4 cm; deb. 1,65 cm; tež. 21,38 g.

Lit: Mihovilić et all. 2009, 14; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 134-135, Fig. 1; 2; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 163, 165; T. 2: 3.

6. Dio okrugle pločice, sastavljen od 5 ulomaka.

Otisnuti koncentrični kružići: 4 s po 2 kružića i točkom na sredini; 4 s 3 kružića i točkom na sredini.

Keramika svijetlosmeđa-siva.

Nalazište: Monkodonja, donji grad, jug; 12.9.08; Sonda XIV, koo A9, NS-60 cm; EW-50 cm. nm.v 70,16 m. Sign.: MK zu 46.

Dimenzije: duž. 7,8 cm; šir. 4,2 cm; deb. 1,1-2 cm; tež. 61,72 g.

Lit.: Mihovilić et all. 2009, 14; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2011, 135-136, Fig. 1; 2; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 164; T. 3: 6.

7. Pravokutna pločica sa zaobljenim uglovima (2 ulomka), nedostaje cca 1/3.

Na jednoj široj plohi urezan snop paralelnih, okomitih crta (10), ograničen jednom poprečno urezanom crtom.

Drugo lice nema znakova.

Tamnosmeđa keramika s primjesama usitnjenog kalcita, zaglađena površina.

Nalazište: Nezakcij, površinski, južno od rimskog ulaza u naselje; B. Gulin predao u AMI 18.7.1984. Inv. Br.: P-43999.

Dimenzije: duž. 5,9 cm, šir. 3,4 cm, deb. 1,3 cm, tež. 35,49 g.

8. Pločica oblika ovalne lopatice s kratkom drškom i zaobljenim rubovima.

Na ravnoj površini otisnuto je 5 kružića s upisanim križem, promjera 0,8/0,9 cm. Drugo lice je bez znakova.

Kompaktna keramika, smeđe-crvenkasta do siva, s malobrojnim srednje-malim primjesama kalcita.

Površine su zaglađene.

Nalazište: Vrčin – u „Zbirci Battaglia“/“Collezione Battaglia“, Museo di Antropologia dell’Università di Padova

Dimenzije: duž. 9,4 cm; šir. 5,6 cm, deb. 1 cm.

Lit.: Cupitò, Lotto, Tasca 2015, 262-264, Fig. 4.

9. Pločica elipsoidnog oblika s uzdužno otisnuta 4 kružića s upisanim križem.

Keramika.

Nalazište: Sv. Bartolomej (o. Cres) - istraživanja G. de Petris – A. Lemesich u 19. st.

Duž. 12,5 cm.

Lit.: Marchesetti 1924, 128, Fig. 3; Buršić Matijašić 1993, Pl. 1: 8; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 165-166, Fig. 4; Cupitò, Lotto, Tasca 2015, 263, Fig. 5: 1.

10. Pločica pravokutnog izduženog oblika, s 3 polukružna udubljenja.

Keramika.

Nalazište: Grotta Gigante/Briškova jama, Tršćanski kras

Dimenzije: duž. 8,8 cm; šir. 3,5 cm; deb. 1,5 cm.

Lit.: Montagnari Kokelj 1998, 32-34, T. 5; Sidoli 2003, 169, Fig. 25: 108; Mihovilić, Hänsel, Teržan 2015, 165, Fig. 3; Cupitò, Lotto, Tasca 2015, 263-264.

LITERATURA:

ENIGMA 2011 - Adalberto Piccoli, Renato Lanffranchini (ur./a cura di/eds.), ENIGMA. Un antico processo di interazione europea: le Tavolette Enigmatiche / An ancient European interaction: the Enigmatic Tablets, Museo Archeologico dell’Alto Mantovano, Gruppo Archeologico Cavriana, Mantova.

Annali Benacensi 2015 - Adalberto Piccoli, Maria Giuseppina Ruggiero (ur./a cura di/eds.), Atti del Congresso Internazionale Tavolette Enigmatiche. Un antico processo di interazione europea, Cavriana Museo Archeologico 16-17-18 Settembre 2010. Annali Benacensi XV, Brescia.

Buršić Matijašić, K. 1993 - Clay Seals of Caput Adriae, Poročilo o raziskovanju paleolita, neolita in eneolita v Sloveniji XXI, Ljubljana 1993, 7-14.

Cupitò, M., Lotto, D., Tasca, G. 2015. – Una tavoletta enigmatica inedita dal castelliere di Monte Orcino/Vrčin (Istria, Croazia) nella „Collezione Battaglia“ del Museo di Antropologia dell’Università di Padova, Annali Benacensi XV, 255-266.

David, W. 2016 – Brotlaibidole als Zeugen transalpiner zwischen Südbayern und Norditalien, Bayerische Archäologie 4, 26-30.

Fogel, J., Langer, J. J. 1999 – European „Bread-like Idols“ from the early Bronze Age. Attempt of new interpretation of the Idea by mathematical Methods, Folia praehistorica posnaniensia IX, 79-133.

Hänsel, B., Mihovilić, K., Teržan, B. 1997 (1998) – Monkodonja, utvrđeno protourbano naselje starijeg i srednjeg brončanog doba kod Rovinja u Istri, Histria archaeologica 28, Pula, 37-107.

Marchesetti C.,  Regione X (Venetia et Histria), I. Isole del Quarnero – Ricerche paletnologiche, Notizie degli Scavi XXI, 1924, 121-142.

Mihovilić, K., Teržan, B., Hänsel, B., Matošević, D., Becker, C. 2001 – Rovinj prije Rima, Kiel.

Mihovilić, K., Hänsel, B., Teržan, B. 2005 – Moncodogno. Scavi recenti e prospetive future, Carlo Marchesetti e i Castellieri 1903-2002. Fonti e Studi per la storia della Venezia Giulia. Studi IX, Trieste, 389-408.

Mihovilić, K., Hänsel, B., Teržan, B. 2011 – Monkodonja Rovigno (Croazia), u/in: ENIGMA, 131-136.

Mihovilić, K., Hänsel, B., Teržan, B. 2015 – Le Tavolette Enigmatiche a Moncodogno, Annali Benacensi XV, 159-169.

Mihovilić, K., Hänsel, B., Teržan, B., Matošević, D., Kovačić, Ž. 2009 – Monkodonja i Mušego, Izložba, Katalog 79, Pula.

Montagnari Kokelj, E. 1998 – Alcune osservazioni sui dati archeologici relativi alla Grotta Gigante nel Carso Triestino, Atti e memorie della Commissione Grotte „E. Boegan“ 35, Trieste, 27-42.

Piccoli, A., Zanini, A. 1999 – Tavolette impresse dell’età del Bronzo, Annali Benacensi 12, Cavriana, 63-89.

Sidoli, C. 2003 – Le cosiddette Tavolette Enigmatiche dell’età del Bronzo in Italia e nel loro contesto europeo, Notizie Archeologiche Bergomensi 11, 141-201.

Teržan, B., Mihovilić, K., Hänsel, B. 1998 – Eine älterbronzezeitliche befestigte Siedlung von Monkodonja bei Rovinj in Istrien, Archäologische Forschungen in urgeschichtlichen Siedlungslandschaften, Festschrift für Georg Kossack zum 75. Geburtstag, Bonn, 155-183.

Teržan, B., Mihovilić, K., Hänsel, B. 1999 – Eine protourbane Siedlung der älteren Bronzezeit im istrischen Karst, Praehistorische Zeitschrift 74, 154-193.

Trnka, G. 1982 – „Brotlaibidole“ in Österreich, Archaeologia Austriaca 66, 1982, 61-80.

Trnka, G. 1992 – Neues zu den „Brotlaibidolen“, Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie 8, Bonn, 615-622.

Brončanodobni krušni idoli, enigmatske pločice ili ... ? 

Izložba

Carrarina ul. 4, Pula

Prozor u prošlost 19.07. - 19.09.2017.

Autori izložbe i teksta: Kristina Mihovilić, Bernhard Hänsel , Biba Teržan

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre 

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas

Autorice fotografija: Tanja Draškić Savić, Kristina Mihovilić

Tehnički postav izložbe: Andrea Sardoz

Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski: Neven Ferenčić

Korektura: Adriana Gri Štorga, Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

Naklada: 700

Pula, 2017.

© Arheološki muzej Istre 2010. Proizvodnja Ulisys d.o.o. Bazirano na Typo3 CMS sustavu.