70 GODINA DJELOVANJA ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE - Priča o djelatnicima

Prije točno 70 godina Arheološki muzej Istre započinje s radom nakon pauze u poslijeratnom razdoblju. U svjetlu novih nacionalnih propisa muzejska i dokumentacijska građa zaštićena je zakonom pa se skidanjem pečata prvi ravnatelj ustanove prof. Boris Baćić ozbiljno posvećuje daljnjem razvoju Muzeja i muzejske djelatnosti općenito. Zakonima unatoč, očuvanje ostataka kulturne baštine nije bila primarna društvena briga, stoga jedna od prvih zadaća postaje  i senzibilizacija javnosti. Vrlo brzo postaje jasno da će za razvoj djelatnosti na propisanom nivou biti potreban veći broj djelatnika, pa se u narednim godinama kolektiv AMI-ja širi za još 4 stručna i 4 pomoćna djelatnika. Primarno to bivaju asistenti prof. Branko Marušić (1948.), prof. Štefan Mlakar (1949.), prof. Josip Mladin (1955.) te preparatorica Ljubica Horvat (1951.). U godinama poslijeratnog društveno-gospodarskog oporavka financijska sredstva potrebna za istraživanja i obnovu bila su ograničena, no unatoč tome rješenja nisu izostajala. Uz intenzivan angažman i svesrdnu želju da se od muzeja napravi više od onoga što je ikada bio pioniri AMI-ja nadjačali su onodobne okolnosti te tako nakon više od desetljeća duge bitke, 1961. g., AMI uspijeva restituirati važnu arheološku građu koja je kao ratni plijen bila odnesena prilikom kapitulacije Italije i povlačenja Savezničke uprave. Uz novu građu koja tijekom godina biva sakupljana na novim nalazištima diljem Istre, stari predmeti iz povrata uvrštavaju se u prvi sustavno koncipiran i detaljno izveden stalni postav u povijesti pulskih muzeja na kojemu su od 1968. do 1973. neumorno radili navedeni djelatnici zajedno s preparatorima Gallianom (1961.) i Idom (1969.) Zanko, Ljerkom Krležom (1965.) te radnicima stolarima i zidarima iz radionice AMI-ja. Uredio se tako stalni postav lapidarija, prahistorije, antike i srednjega vijeka po svim kriterijima struke: sistematiziran, zaštićen, legendiran i osvijetljen po propisima. Na postavu su djelatnici laboratorija, u kasnije nadopunjenom sastavu, Jolanda Bilić (1969.), Majda Petelin (1970.), Josip Ferri (1973.), Hana Filiplić (1977.), Jadranka Homoky (1979.) i Aldo Monfardin (1980.) vršili nadopune i tekuća održavanja tijekom 1970-ih i 1980-ih, a osobito početkom Domovinskog rata kada je postav muzejskih zbirki bilo potrebno, zbog ratne ugroze, sustavno demontirati i pohraniti na sigurno mjesto. Tada se laboratoriju pridružuju i restaurator Slobodan Božičković (1993.) te naknadno i Zoran Grbin (1999.), muzejski preparator. Istovremeno navedenih godina dolazi do otkrića mnogih nalazišta na kopnu i u podmorju poluotoka što dovodi do rasta ukupnog broja zaposlenih. Kustosi Vesna Girardi Jurkić (1968.), Kristina Mihovilić (1974.), Fina Juroš (1974.), Robert Matijašić (1979.), Klara Buršić (1981.) i Željko Ujčić (1984.),arheolozi naredne generacije, istraživanjima i objavama novih spoznaja dobivenih obradom povijesnih ostataka doprinose razvoju i popularizaciji AMI-ja koji tijekom godina izrasta u ustanovu od osobitog značaja za regiju. Muzealci su u ovim godinama već opremili izložbene postave i arheološke zone in situ na mnogim lokacijama u gradu, paralelno vodeći istraživanja u gradu i diljem Istre. Dobiveni rezultati rada redovno su promovirani kroz objave u domaćim i stranim stručno-znanstvenim publikacijama ali i kroz pripremu domaćih i putujućih izložbi koje se s  velikim zanimanjem prate u zemlji i svijetu. Arheolozi Tatjana Bradara (1994.), Kristina Džin (1989.), Romuald Zlatunić (1996.), Alka Starac (1989.), Darko Komšo (2000.), Ida Koncani (2005.), Maja Čuka (2007.), Silvana Petešić (2008.) i Aska Šopar (2016.) primljeni su u službu narednih godina. Tijekom godina razvoja djelatnosti njihov istraživački doprinos potaknut strašću nastavlja širiti spoznajne margine arheologije kroz koji se raspliće klupko kulturno-povijesnih prilika ovoga podneblja. 

Administrativna tablica zaposlenika sa profilom i brojem zaposlenika u prvim godinama rada Arheološkog muzeja Istre.

 

Djelatnici Arheološkog muzeja Istre prilikom istraživanja lokaliteta Campus Martius (današnji MUP) u Puli, siječanj 1986. g. (foto: Željko Ujčić, Robert Matijašić). 

Uređivanje dijela stalnog postava (na slici Ida Zanko, Boris Baćić, Galliano Zanko), 1970. g. (foto: Alojz Orel)..

Kao okosnicu razvoja matične djelatnosti valja posebno istaknuti rad stručne knjižnice, danas Knjižnični odjel, koja je također od dana otvorenja muzeja 1947. g. svoju građu morala ponovo sakupljati. U njoj su od početka rada djelovale Marija Čakić (1970.), Višnja Kuzmanović (1985.), Adriana Gri Štorga (1993.) te Milena Špigić (2009.). Muzej svoj procvat doživljava 1970-ih godina kada se na inicijativu Vesne Girardi Jurkić započinje s izdavanjem vlastitih publikacija (5 različitih serija i monografija te 1 časopis) što omogućava razmjenu s drugim srodnim institucijama koja nadalje obogaćuje fundus biblioteke. Danas je ponosni vlasnik gotovo 47.000 svezaka s tendencijom rasta

Naslovna strana prvog broja publikacije „Monografije i katalozi“ kao prateći katalog prve izložbe namijenjene izlaganju u inozemstvu. 

Dokumentacijski odjel čija je zadaća prikupljanje i inventarizacija sekundarne muzejske dokumentacije danas radi i na digitalizaciji staroga i novoga inventara. Za potrebe struke, ali i javnosti, pohranjuje građu klasificiranu po fondovima: Fototeka, Knjiga negativa, Dijateka, Evidencija terenskih izvještaja, Planoteka, Dokumentacijski crteži, Medijateka, Zbirka grafika, Zbirka razglednica, Izdavačka djelatnost, Izložbe, Posebna događanja te Dokumentacija o osnivanju i povijesti muzeja. Prva voditeljica odjela, koji je formiran 2009. donošenjem Statuta ustanove, bila je Ondina Krnjak (1985.) do umirovljenja 2016. g. kada vodstvo preuzima Katarina Zenzerović (2007.). Danas pri odjelu djeluju dokumentaristica Irena Buršić (2005.) te muzejski tehničari Ivo Juričić (2002.) i Davorka Žufić-Lujić (2006.)

Primjerci iz fondova koji se čuvaju u Dokumentacijskom odjelu Arheološkog muzeja Istre (razglednice, dijapozitivi, fotonegativ u boji, fotonegativ na staklu). 

Konstantnu podršku radu struke pruža laboratorij sa svojim djelatnicima, a koji je u svojim počecima bio samo obična radionica da bi danas, pod nazivom Restauratorsko-konzervatorski odjel, bio razvijena samostalna djelatnost bogata raznovrsnim znanjem i iskustvom. Odjel vrši primarnu obradu materijala koji dolazi s istraživanja, zaštitu, restauraciju, konstantno praćenje stanja spomenika, te logistiku postava tematskih izložbi. Godine 2002. preparatorskoj radionici pridružuju se restauratorice Đeni Gobić-Bravar (voditeljica odjela od 2006. g.) i Andrea Sardoz, te 2006. g. Monika Petrović koje kao najmlađe članice oformljenog Restauratorsko-konzervatorskog odjela donose nova znanja aktivno ih implementirajući u rad uz redovitu samoedukaciju i pro-aktivno sudjelovanje na radionicama i susretima struke.

Edukacijski odjel nastao je iz nužde za kvalitetnim informiranjem javnosti o važnosti očuvanja kulturne baštine za buduće naraštaje. Tragove neslužbenog početka aktivnog edukativnog djelovanja kustosa nalazimo po arhivu dopisa već 1950-ih godina kada prof. Baćić pismom namjere moli ravnatelje škola da se pristupi educiranju djece u svrhu sprječavanja štete koju ona nanose spomenicima u okolišu zgrade. Slijedom namjera Pedagoška služba 1985. g. biva prvi službeni odjel koji neposrednim pristupom posjetiteljima približava razne povijesnoarheološke teme. Pod vodstvom Vesne Girardi Jurkić (1969.), Ljubice Širec (1985.) te Giulije Codacci Terlević (2004.) Edukacijski odjel stasao je u važnu edukativno-promotivnu granu javnog djelovanja AMI-ja koji danas organizira redovne izložbe u svrhu prezentacije rada uz koje uređuje i izdaje prateće kataloge Edukacijskog odjela.

Naslovna strana prvog broja kataloga izložbi Pedagoške službe, kasnije preimenovanog u Edukacijski odjel. 

Rad na kamenim spomenicima u preparatorskoj radionici Arheološkog muzeja Istre (na slici Galliano i Ida Zanko), 1970. g. (foto: Alojz Orel). 

Djelatnost zaštite spomenika u razdoblju Domovinskog rata: daskama obložen Slavoluk Sergijevaca u rujnu 1991. g. (foto: Željko Ujčić). 

 

Učenici OŠ „Šijana“ u posjeti starohrvatskom groblju u Žminju, 1950-tih godina (foto: Ljubica Horvat)

Edukativna radionica u sklopu projekta Šandalja I: učenici OŠ „Veruda“ i kustos Darko Komšo, 2010. g. 

 

 

Smjer razvitka kojim će se ustanova kretati u etapama svoga rada ogleda se u zamislima osobe koja njome rukovodi. Utoliko, ključan doprinos oblikovanju muzeja kao cjeline donosi ravnatelj. Tijekom 70 godina rada i nastanka Arheološkog muzeja Istre ravnatelji su bili: Boris Baćić (1947.-1967.), Branko Marušić (1967.–1978.), Vesna Girardi-Jurkić (1979.–1991.),  Robert Matijašić (1991.–1994.), Željko Ujčić (1996.–2001.), Kristina Mihovilić (1995. i 2002.-2006.), Kristina Džin (2006.-2008.), te od 2009. do danas Darko Komšo.

No Arheološki muzej Istre ne čine samo arheološka građa i njezina konzervacija za buduće naraštaje, tereni, edukacije i tiskani materijali, dokumentiranje i izložbe – AMI su ljudi koji čine pletivo muzejske djelatnosti. I zato također valja posebno istaknuti rad službi čije djelovanje nije vidljivo, ali je itekako neophodno za funkcioniranje Muzeja u današnjim gabaritima. Tu su tajnice Sunčica Vrbanić Peruško (2007.) i Nevenka Dadić (2011.), računovodstveni djelatnici Roberto Stefanutti (voditelj, 2007.), Gabriela Mudrić (2001.), Jasna Božić (2003.); Tehnička služba: Milan Stanić (voditelj, 2001.), Valter Puhalj (2003.), Admir Dizdarević (2009.), Dario Cetina (2016.), Verica Kolovrat (2008.) i Antonija Mazalović (2012.), prodavači i portiri u raznim izdvojenim objektima: Sonja Kirac (1996.), Alenka Matijaš (voditeljica, 2015.), Karmen Dejković (2001.), Anita Ritoša (1994.), Jasenka Plančić Brozić (2009.), Jasna Halilagić (2017.) i Andrea Štreleger (2015.). 

Danas Muzej broji 57 zaposlenih osoba. U 70 godina rada ustanova je stasala u matičnu ustanovu za regiju zahvaljujući i onima koji se u ovome tekstu ne spominju. Te su osobe također dale svoj doprinos i pomogle u nastanku i razvoju muzeja – naši umirovljenici, sezonski djelatnici, stažisti, i na posebnom mjestu - naši pokojni. Stoga svima njima jedno veliko hvala. 

Plakat povodom otvorenja Muzejsko – galerijskog prostora Sveta Srca, 2011. g. 

Podmorsko arheološko istraživanje na lokalitetu Rt Kamenjak (Premantura) – uvala Debeljak, 2017. g., (foto: Loïc Damelet (CNRS, Centre Camille Jullian)).

Katalog

1.) „Građa i rasprave“, inv. br. AMI-IZD-2/1961

2.) Pula, SUP, zona B: Pogled na iskop prema jugu, siječanj 1986. g., snimili Željko Ujčić I Robert Matijašić, inv. br. AMIFN-21944 (Bibliografija: MATIJAŠIĆ, R. 1991, Campus Martius. Antička nekropola između Premanturske I Medulinske ulice u Puli (Istraživanje 1985– 1986. godine), Monografije i katalozi 8, Arheološki muzej Istre, str. 12, sl. 2, Pula)

3.) Balzamarij Nalazište: Pula, Campus Martius (Marsovo polje), paljevinski grob 11, 1986. g. Datacija: kraj 1. st. Materijal: staklo Mjesto čuvanja: Arheološki muzej Istre, Pula,  inv. br. AMI-A-10939 Dimenzije: visina 14 cm; promjer 8,2 cm Težina: 187,11 g 

4.) Plakat otvorenja Muzejsko-galerijskog prostora Sveta Srca, 2011., grafičko oblikovanje: Mauricio Ferlin, Inv. br. AMI-IZD-26/2011

5.) Pozivnica za otvorenje izložbe „Istra, lav i orao“, 2015., grafičko oblikovanje: Noel Mirković, inv. br. AMI-IZD-23/2015

6.) Skice za spajanje montažnih vitrina kao priprema za postavljanje jedne od izložbi Arheološkog muzeja Istre, autor Galliano Zanko, 1980-te godine

7.) Video prilozi o muzejskoj djelatnosti Arheološkog muzeja Istre iz emisija Obrazovnog programa HTV-a

LITERATURA:

JURKIĆ, V. 1987. Izdavaštvo Arheološkog muzeja Istre u Puli, Katalog 32, Pula.

MATIJAŠIĆ, R. 1994. Arheološki muzej Istre u Puli 1902-1982, Histria archaeologica, 13-14, Pula.

UJČIĆ, Ž. 2002. Tisućljeća u stoljeću. Povodom stogodišnjice Arheološkog muzeja Istre, Monografije i katalozi 12, Arheološki muzej Istre, Pula.

ZENZEROVIĆ, K. 2012. Prošlost za budućnost. Izložbena djelatnost Arheološkog muzeja Istre 1902. – 2012. Uz 110. obljetnicu Muzeja, Monografije i katalozi 20, Arheološki muzej Istre, Pula.

KRNJAK, O. (ur.) 2014. Studijski dan u čast arheologa Maria Mirabelle Robertija (1909. – 2002.), Monografije i katalozi 24, Arheološki muzej Istre, Pula.

70 godina djelovanja Arheološkog muzeja Istre – priča o djelatnicima 

Izložba: Carrarina ul. 4, Pula 

Prozor u prošlost  24.11.2017. – 24.1.2018.

Autorica izložbe i teksta : Ivana Belušić

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre 

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas

Tehnički postav izložbe: Monika Petrović

Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski: Neven Ferenčić, Irena Buršić

Korektura: Adriana Gri Štorga, Milena Špigić, Katarina Zenzerović, Sunčica Vrbanić Peruško

Tisak: MPS Pula

Naklada: 700

Pula, 2017.

© Arheološki muzej Istre 2010. Proizvodnja Ulisys d.o.o. Bazirano na Typo3 CMS sustavu.