ŽIGOVI NA DNU STAKLENIH KVADRATIČNIH RECIPIJENATA praksa koja nas prati od antike

Antička zbirka Arheološkog muzeja Istre ističe se znatnom količinom staklenih predmeta raznolikih oblika koji su dobrim dijelom ostali skriveni od javnosti. Za ovu priliku izdvojena je manja skupina još neobjavljenih žigova na kvadratičnom dnu. 

Označavanje raznovrsnih predmeta žigovima, odnosno oznakama, uobičajena je pojava u antičkom svijetu. Raznolike staklene forme, kao što su balzamariji, cilindrične, pravokutne i kvadratične boce te staklenke, Merkur i pseudomerkur boce, označene su na dnu žigom. Raspon motiva na njima je različit, ali svakako najbrojniju skupinu čine geometrijski oblici (koncentrični krugovi s varijacijama), zatim biljni oblici, nešto rjeđe figuralni, a izdvajaju se žigovi s utisnutim inicijalima i imenima na latinici i grčkom alfabetu. Čini se kako je njihova pozicija na dnu namjerno izabrana, a pretpostavlja se kako im primarna namjena nije bila reklamirati proizvođače recipijenta ili sadržaja. Primjerice, najjednostavniji i najčešći motivi, geometrijski krugovi, vjerojatno su imali funkcionalnu, a ne dekorativnu ulogu. Smatra se kako su utisnuti s ciljem jačanja dna posude ili kako bi olakšali vađenje iz kalupa. Ostali motivi su, pretpostavlja se, bili u službi identifikatora, odnosno neke vrste zaštitnog znaka. 

Prezentirani ulomci stakla predstavljaju kvadratična dna koja su najvjerojatnije mogla pripadati kvadratičnim bocama ili eventualno četverokutnim staklenkama. Ovi primjerci dna ne mogu se pouzdano vezati za jedan od navedenih oblika, no zbog činjenice da su boce statistički najbrojnija skupina s otiskom žiga na dnu, vjerojatno je da se i muzejski primjerci mogu pripisati istima. 

Utiskivanje žigova na staklene spremnike praksa je koja se javlja u antičkom svijetu već od druge četvrtine 1. stoljeća, a svoj vrhunac ostvaruje kroz 2. stoljeće. Njihova produkcija se nastavlja i u 3. stoljeću, ali je slabijeg intenziteta. Na istoku Rimskog Carstva pronalaze se primjeri datirani u 4. i 5. stoljeće.

NAMJENA KVADRATIČNIH BOCA

Upotreba kvadratičnih boca bila je raznovrsna. U svakodnevnom životu korištene su kao spremnici za pohranu tekućih (ulje, vino) i krutih prehrambenih proizvoda dok su oni manji primjerci služili kao stolno posuđe ili u kozmetičke svrhe. Prema pronađenim drvenim kutijama iz Pompeja, u kojima su boce upakirane zajedno sa staklenkama, smatra se da su bile čuvane u prostorijama vezanim za kuhinju (poput ostava). Zbog svoje forme (kvadratno, čvrsto tijelo, manja ručka koja ne prelazi širinu tijela) bile su idealne kao spremnici za transport proizvoda na kraćim relacijama te u maloprodaji. Popularnost staklenih boca kao ambalaže bila je i zbog pozitivnih svojstava samog stakla. Naime, staklo ne preuzima miris sadržaja koji se u njega pohranjuje pa ga se može iznova koristiti odnosno reciklirati. Ponekad su boce koje su korištene u transportu bile zaštićene upletenim prućem ili slamom, a poznate su s likovnih prikaza (primjerice, mozaik triklinija u Thysdrusu, današnji El Jem u Tunisu). Veći primjerci sekundarno su korišteni kao urne, čemu svjedoče pronađeni spaljeni ostaci pokojnika u njima.

Mozaik s prikazom čaše i boce zaštićene upletenom slamom smješten u Muzeju Bardo u Tunisu. Datacija: kraj 2. stoljeća. 

By Dennis Jarvis - Flickr: Tunisia-4781 - Bottle and Cup, CC BY-SA 2.0, https:// commons.wikimedia.org/w/ index.php?curid=22531327 (11.04.2018.)

Replika sarkofaga iz Simpelvelda. U visokom reljefu osim pokojnice isklesani su i detalji unutrašnjosti antičke kuće. Replika se čuva u Thermenmuseumu, u Heerlenu (Nizozemska). 

By Kleon3 - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index. php?curid=45212132 - (11.04.2018.)

Detalj replike sarkofaga iz Simpelvelda s prikazom kvadratičnih boca; datacija: 175-250 godina..

By Kleon3 - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=45212145 - (11.04.2018.)

TEHNIKA IZRADE 

Žigovi, odnosno kvadratične boce, rađene su u tehnici puhanja u višedijelni kalup dok se gornji dio tijela recipijenta (vrat i obod) dorađivao naknadnim zagrijavanjem u peći nakon čega se dodavala ručka na još vrući predmet. 

Dno kalupa rađeno je od čvrstih, izdržljivih materijala kao što su kamen, mramor i keramika. Ono se moglo koristiti i za druge oblike staklenih posuda u koje se utiskivao žig. Motiv se urezivao u dno kalupa tvoreći negativ budućeg žiga. Stranice kalupa formirale su se na više načina, što je dokazano njihovim pronalascima na više lokaliteta. Kalupi kvadratičnih boca pronađeni su, između ostalog, na lokalitetima u Kölnu, Bonnu (Njemačka), Lyonu, Aosteu, Saintesu (Francuska) i Augstu (Švicarska).

Crtež kalupa prema modelu pronađenom u Bonnu (Njemačka); (1) tlocrt i presjek dna kalupa, (2) stranica kalupa i tlocrt stranica kalupa, (3) bočni pogled na kalup i tlocrt kalupa.

PREGLED ODABRANIH ŽIGOVA IZ ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE

Najjednostavniju skupinu žigova na kvadratičnim bocama diljem Rimskog Carstva predstavljaju oni s geometrijskim motivima, od kojih su najučestalije oznake s jednom ili više reljefnih koncentričnih kružnica. U tu skupinu spada i primjerak dna iz Arheološkog muzeja Istre (kat.br.1) koji ima utisnute dvije koncentrične kružnice. S obzirom na brojnost spomenutih motiva, bliske analogije muzejskom primjeru pronalaze se u svim dijelovima Carstva. 

Geometrijski motivi prisutni su na još jednom ulomku dna koje se čuva u Arheološkom muzeju Istre (kat.br. 2). Riječ je o reljefnoj kružnici koja uokviruje romb s točkom u središtu i četiri točke uokolo njega te sa sačuvanom laticom u kutu dna. Poznata je izravna analogija žiga s ulomka posude otkrivena u brodolomu kod Grada (sjeverna Italija). Pronađeni stakleni materijal iz brodoloma predstavlja prvu zabilježenu trgovinu otpadnim staklom koje se prevozilo kao materijal za reciklažu.

Geometrijski motivi krase dno (kat. br. 3) sa središnjim kvadratom izvučenih rubova koji je s četiri strane okružen s tri koncentrična reljefna polukruga. Najbliže i jedine paralele pronalaze se na dva žiga s lokaliteta antičke Liburnije bez konteksta pronalaska. Razlika među žigovima je u središnjem motivu. Liburnski primjerci u središtu imaju motiv rozete dok je istarski ukrašen razvučenim kvadratom. 

Na kvadratičnim bocama česti su žigovi s otiskom biljnih motiva koji dolaze u raznim varijantama kao što su rozete (4 - 9 listova), odnosno latice, zatim vijenci, grančice te u kombinaciji s geometrijskim uzorcima.

U skupinu vegetabilnih motiva ubrajaju se dva dna (kat. br. 4 i kat. br. 5) bez odgovarajućih direktnih paralela. Oba žiga ukrašena su različito izvedenim četverolisnim reljefnim laticama unutar kružnice. Motiv latica je uobičajen i posvjedočen na brojnim lokalitetima zapadnog i istočnog dijela Carstva. 

Posljednje obrađeni žig (kat. br. 6) ima utisnuta dva romba s reljefnim kružnicama u središtu, a između rombova se nalaze dvije strelice, jedna iznad druge. U jednoj od kružnica vidljiva je četverolisna rozeta. Dva analogna primjera evidentirana su u antičkoj provinciji Reciji (današnja Njemačka) u gradovima Sorviodurum (Straubing) i Cambodunum (Kempten). Oba žiga su pronađena izvan databilnog konteksta.

Za potrebe izložbe odabrano je šest primjera žigova, od kojih za četiri nisu poznate okolnosti i mjesto nalaska, a dva potječu iz Pule s lokacije Ribarska koliba (kat. br. 2 i kat. br. 6) bez informacija o kontekstu pronalaska. Prema potvrđenim analogijama iz ostalih dijelova Rimskog Carstva svi oni mogu se smjestiti u širi vremenski raspon od kraja 1. do 3. stoljeća.

Zbog nemogućnosti sagledavanja tipoloških i morfoloških karakteristika izostankom cjelovitih primjeraka, ali i zbog činjenice da su motivi na njima relativno uobičajeni, takva situacija ostavlja široke i nedovoljno precizne mogućnosti određenja mjesta proizvodnje. Središta proizvodnje treba eventualno tražiti negdje na zapadu Rimskog Carstva (Recija, sjeverna Italija) ako se uzmu u obzir svi dosad objavljeni recipijenti sa žigovima koji potječu s istarskog prostora. 

Iz svega navedenog proizlazi da je istarski poluotok u vrijeme intenzivne produkcije proizvoda s utisnutim žigovima na dnu održavao stalne trgovačke veze sa zapadnim provincijama Rimskog Carstva.

kat. br. 1                                    kat. br. 2        

kat. br. 3                                    kat. br. 4

kat. br. 5                                         kat. br. 6

KATALOG

1. Dno kvadratične boce, zelenkasto-plavkasto staklo. Žig u vidu dvije koncentrične kružnice. Vidljiv otisak pontila. Inv. oznaka: A-49570 Nalazište: nepoznato Dimenzije: širina dna 5,9 x 5,9 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće 

2. Ulomak dna kvadratične boce, zelenkasto staklo. Reljefna kružnica uokviruje romb s točkom u središtu i četiri točke uokolo njega. Sačuvana latica u kutu. Inv. oznaka: A-49571 Nalazište: Pula, Ribarska koliba Dimenzije: širina dna 7,3 x 7,0 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće

3. Dno kvadratične boce, blijedo zelenkasto staklo. Središnji kvadrat izvučenih rubova s četiri strane okružen s tri koncentrična polukruga. Vidljiv otisak pontila. Inv. oznaka: A-49572 Nalazište: nepoznato Dimenzije: širina dna 8,3 x 8,1 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće 

4. Dno i dio stijenki kvadratične boce, zelenkasto staklo. Žig u vidu četiri latice povezane središnjom točkom te uokvirene reljefnom kružnicom. Inv. oznaka: A-49573 Nalazište: nepoznato Dimenzije: širina dna 5,8 x 5,8 cm; visina 3,5 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće 

5. Dno i dio stijenke kvadratične boce, zelenkasto staklo. Žig u vidu četiri latice s točkom u središtu uokvirene reljefnom kružnicom. Inv. oznaka: A-49574 Nalazište: nepoznato Dimenzije: širina dna 6,6 x 6,5 cm; visina 6,0 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće

6. Ulomak dna i stijenke kvadratične boce, blijedo zelenkasto staklo. Dva romba svaki s reljefnom kružnicom u središtu. Unutar jedne kružnice rozeta s četiri latice. Između rombova nalaze se dvije strijele, jedna iznad druge. Inv. oznaka: A-49575 Nalazište: Pula, Ribarska koliba Dimenzije: širina dna 7,6 x 7,5 cm; visina 4,5 cm Datacija: kraj 1. - 3. stoljeće

LITERATURA

Armein, H., Nenna, M-D. 2006. Inventaire des moules destinés à la fabrication des contenants en verre, U: Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.2), Aix-en-Provance - Lyon, 491-501.

Buljević, Z. 2011. Imprints on the bottoms of glass bottles from Dalmatia held in the Archeological Museum in Split, U:  Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.3), Aix-en-Provance - Lyon, 179-195.

Cabart, H., Foy, D., Nenna, M-D. 2006. Les bouteilles et pots carrés, U: Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.1), Aix-en-Provance - Lyon, 73-107.

Casagrande, C., Ceselin, F. 2003. Vetri antichi delle Province di Belluno, Treviso e Vicenza, Corpus delle collezioni archeologiche del vetro nel Veneto 7.

Dell’Amico, P. 1997. Il relitto di Grado: osservazioni preliminari, U: Archeologia subacquea. Studi, richerche e documenti II, Rim, 93-128.

Fadić, I., 1987. Četverokutni i poligonalni stakleni recipijenti iz Arheološkog muzeja Istre, U: Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju, Izdanja HAD-a, sv. 11/2, Pula, 99-118.

Fadić, I., Štefanac, B. 2012. Rimsko staklo Hrvatske, Radionički reljefni žigovi. Roman Glass in Croatia, Workshop Relief Stamps, Zadar.

Filippi, F. 1982. Necropoli di età romana in regione S. Cassiano di Alba. Indagine archeologica negli anni 1979-1981, U: Quaderni della Soprintendenza Archeologica di Piemonte 1, Torino, 1-49.

Follman-Schulz, A-B. 2011. Moules de bouteilles carrées découverts à Bonn, U: Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.3), Aix-en-Provance - Lyon, 155-169.

Foy, D. 2010. Les Verres antiques d’Arles, La collection du Musée départmental Arles antique, Pariz.

Höpken, C. 2011. Bodenmarken eckiger Glasgefässe aus Straubing, Raetien (Deutschland), U: Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.3), Aix-en-Provance - Lyon, 171-174.

Larese, A. 2004. Vetri antichi del Veneto, Corpus delle collezioni archeologiche del vetro nel Veneto 8.

Lazar, I. 2003. Rimsko steklo Slovenije. The Roman Glass of Slovenia, Ljubljana. Lazar, I. 2008. Staklo iz rimske nekropole u Bakru, U: Gregl, Z.,

Lazar, I. Bakar. Staklo iz rimske nekropole. The Glass from the Roman Cemetery, Zagreb, 49-99.

Masseroli, S. 1998. Analisi di una forma vitrea: la bottiglia Isings 50 nella Cisalpina romana, U: Il vetro dall’ antichità all’ età contemporanea: aspetti tecnologici, funzionali e commerciali. Atti 2e giornate nazionali di studio AIHV, Comitato nazionale italiano 14-15 dicembre 1996. Milano, 41-49.

Price, J. 2011. Mould-blown and impressed designs and names on vessels in Britain, U: Corpus des signatures et marques sur verres antiques (Vol.3), Aix-en-Provance - Lyon, 15-80.

ŽIGOVI NA DNU STAKLENIH KVADRATIČNIH RECIPIJENATA praksa koja nas prati od antike

Izložba

Carrarina ul. 4, Pula

Prozor u prošlost

30.5. – 30.7. 2018.

Autorica izložbe i teksta: Aska Šopar

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre 

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas

Autorica fotografija: Tanja Draškić Savić

Crteži: Ivo Juričić

Koordinatorica izložbe: Monika Petrović

Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski: Neven Ferenčić

Korektura: Adriana Gri Štorga, Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

Naklada: 700

Pula, 2018.

Typo3 site by Ulisys d.o.o. , 2010.