PULSKE ZNAMENITOSTI NA POZDRAVNIM DOPISNICAMA

Zbirku razglednica Arheološkog muzeja Istre čine najvećim dijelom razglednice Pule, te manjim dijelom drugih istarskih mjesta. Posebno su nam zanimljive i korisne razglednice s motivima kulturno-povijesne baštine grada i bliže okolice (Nezakcij, Brijuni).
Zastupljena je većina vrsta razglednica: pozdravne dopisnice, fotodopisnice, ilustrirane dopisnice i razglednice. Vremenski obuhvaćaju razdoblje od kraja 19. stoljeća sve do najnovijeg doba. Ova dokumentacijska zbirka trenutno broji nešto manje od 2000 predmeta, uglavnom pribavljenih otkupom i darovanjima proteklih nekoliko desetljeća. Vrijedan je dokumentarni izvor za brojne istraživače.
Izložbom "Pulske znamenitosti na pozdravnim dopisnicama" predstavljamo iznimno cijenjene stare pozdravne dopisnice (gruss aus) iz naše zbirke. Čuvamo preko 50 takvih predmeta, a za ovu priliku izdvojili smo 8 primjeraka pozdravnih dopisnica Pule s nekoliko motiva, za koje smatramo da su reprezentativne, atraktivne i zanimljive. Ujedno prezentiramo najstariju jedinicu u fundusu - datiranu oko 1892. godine (AMI-R-1712, kat. br. 1), poštanski upotrijebljenu 17. travnja 1892.
Gruss aus Pola i Un saluto da Pola (i inačice) tipični su natpisi koje, uz mozaik pulskih motiva, nalazimo na prednjim stranama dopisnica iz konca 19. i početka 20. stoljeća. Srdačni pozdravni natpisi na ovim predmetima, uz prikaze znamenitosti našeg grada uvode nas u njegovu ne tako davnu prošlost, u koju vas pozivam da zajedno "otputujemo".

_________________________________________________________________________

 _________________________________________________________________________

Pozdravne dopisnice

Dopisnica (otvoreno pismo bez omotnice, Correspondenz-Karte) je uvedena u poštanski promet Austro-Ugarske Monarhije 1. listopada 1869. godine, i vrlo je brzo postala izrazito popularan način poštanske komunikacije. Na njenoj prednjoj strani ispisivala se samo adresa primatelja, dok je poleđina bila namijenjena poruci pošiljatelja. Razvojem fotografskih i tiskarskih tehnika dolazi se do ideje tiskanja razglednica, kojom bi se, uz pisanu obavijest, slala i "slika" kraja iz kojeg se razglednica šalje.
Razglednice su, u širem smislu riječi, sve dopisnice koje na prednjoj strani imaju ilustraciju.

_________________________________________________________________________

 _________________________________________________________________________

Pozdravnim dopisnicama smatramo razglednice koje s prednje strane imaju ilustracije uz natpise s pozdravima (Gruss aus / Un saluto da / Pozdrav iz) i mjesto za tekst pošiljatelja te poleđinu namijenjenu samo adresi primatelja (tzv. dugu adresu). One su u pravilu u poštanskoj upotrebi do kraja 1904. godine.
Takvi predmeti na poleđini uobičajeno imaju dvojezične ili trojezične natpise Correspondenz-Karte / Cartolina di corrispondenza / Dopisnica. Kao što je slučaj s našim primjerima, često je i izrijekom istaknuto da je to prostor samo za pisanje adrese primatelja: Nur für die Adresse / Soltanto per l’indirizzo.
Uz više motiva grada, na prednjoj strani objedinjavaju se i sljedeći elementi: dekorativni dodatci (vegetabilni, geometrijski i drugi), otisnuti tekst s pozdravom i mjesto za rukopisni tekst pošiljatelja. Obično je i manjim slovima navedena i preciznija oznaka, odnosno informacija o tome što je prikazano.
Naše su izdvojene primjere izdali renomirani europski izdavači i nakladnici, a zastupljen je i poznati lokalni izdavač F. W. Schrinner. Tiskane su vrlo kvalitetnim i skupim litografskim postupkom, pretežno u nekoliko boja (kromolitografija), a kasnije i svjetlotiskom. Uobičajenih su dimenzija oko 9 x 14 cm.

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Pula - grad i njegove znamenitosti na pozdravnim dopisnicama

Već od prve razglednice Pule (1891. godine), spoznaja o njenoj bogatoj povijesti i značajnim objektima graditeljskog nasljeđa širila se diljem svijeta. U vrijeme početaka razvoja masovnog turizma to je značilo uspješnu promidžbu naše kulturne baštine. Našim izdvojenim dopisnicama pozdravi su upućeni pretežno u Beč, zatim Budimpeštu, Černožice (Češka) i Brašov (Rumunjska).

Razglednice s motivima naselja i zemljopisnih područja u 85 % slučajeva imaju oblik pravokutnika koji je vodoravno položen. Panorame i znamenitosti Pule na pozdravnim dopisnicama smješteni su podjednako u okomite i vodoravne kadrove, te u pravilne geometrijske okvire: pravokutnik, krug, oval, romb. Motivima su pridodani bogati dekorativni elementi: florealni, zoomorfni i drugi poput zastave, broda, sidra, oklopa, grba i sl. Raznolikost ukrasa i šarenilo oblikovanja vizualnih i verbalnih elemenata doprinosi atraktivnosti pozdravnih dopisnica.

"Prošetajmo“ Pulom i vratimo se više od stoljeća unatrag, u vrijeme kada je grad bio glavna austrougarska ratna luka. U objektivu domaćih i inozemnih fotografa našli su se dojmljivi trgovi, ulice, građevine i novonastajući gradski predjeli. Neizostavni motivi su, tako, panorame grada s trgovačkom i ratnom lukom. Uz poglede na grad s uzvisina Monte Ghiro i Monte Zaro, obvezni su njegovi najposjećeniji kulturno-povijesni spomenici, pri čemu su najzastupljeniji oni iz rimskog doba te Austro-Ugarske Monarhije.

Vanjski plašt i unutrašnjost velebne Arene, najmonumentalnijeg spomenika antičke Pule, prikazana je s nekoliko strana. Amfiteatar s bližom okolicom prikazan je i s mora. Zapadno od njega do Rive proteže se jedan od najljepših pulskih parkova, prostrani Park Valerija dovršen 1894. Lijevo i desno od parka nalazile su se zdanja skladišta lafeta (postolja za topove) i hotela Elisabeth. Podzemna prostorija ispod borilišta natkrivena je 1933., kada je uređeno i gledalište na istočnoj strani.

Vizura središnjeg gradskog trga Foruma bitno se razlikovala od današnje. Komunalna palača na sjevernoj strani trga krajem 19. stoljeća dobila je novu, neoklasicističku zvonaru sa satom, koja je skinuta prilikom obnove 1907.-1909.Pogled s trga na Augustov hram zaklanjale su tri trokatnice sagrađene 1870./71., a svojim volumenom dominirale su i nad gradskom palačom do 1919./20. kada su porušene. Zbog toga se pogled obično otkriva na južno pročelje hrama, odnosno njegov trijem koji će nakon bombardiranja 3. ožujka 1945. biti rekonstruiran u narednim godinama.
U Puli se sredinom 19. stoljeća oko svih izuzetno vrijednih objekata graditeljskog nasljeđa iz rimskog razdoblja postavljaju željezne ograde. Tako se unutar ograđenog prostora hrama smještaju kameni spomenici do 1919., kada se ograda uklanja.

U prizemlju zgrade ispred Komunalne palače već od 1882. otvoren je Café grande, jedna od triju najstarijih javnih kavana.
Ulice i trgovi Pule osvjetljavani su plinskom rasvjetom, uvedenom krajem 19. stoljeća. Tako su komunalnu opremu Foruma činili i monumentalni kandelabri do 1904., kada je izvršena elektrifikacija grada.

Trg Port’ Aurea, danas Portarata u blizini netom uređenog šetališta Giardina, uz Trg Foro postaje najljepši dio grada sa slavolukom Sergijevaca u njegovoj zapadnoj polovici. Podjednako je prikazana zapadna i istočna strana spomenika, s pogledima iz poslovno-trgovačke Ulice Sergijevaca i s trga.
Rušenjem ostataka Zlatnih vrata (1826.) i zidina (1857.) na tom trgu slavoluk Sergijevaca ostao je izoliran, sa zatrpanom bazom. Iskopavanje baze građevine i okolnog dijela rimskog pločnika učinjeno je 1889. Tada je, uz slavoluk, ograđen i istražen dio rimske ceste te je podignuta visina ograde postavljena godinu dana ranije. Tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća snižena je površina trga na izvornu razinu, do dna slavoluka.
Od 1889. godine na prostoru Giardina djeluje tržnica na otvorenom, sve do izgradnje Središnje tržnice 1903. Nedugo nakon toga Giardini su temeljito preoblikovani, po čitavom platou posađen je novi četverored ladonja (1904.).

Lučni prolazi Dvojnih vrata zatvoreni su novim, raskošnijim željeznim vratnicama postavljenim 1892. Ostatci gradskih zidina koje se s lijeve strane nadovezuju na spomenik djelomično su rekonstruirani između dva svjetska rata.

Česti su motivi i spomenici u parkovima podignuti u doba Austro-Ugarske Monarhije, odneseni iz Pule tijekom vladavine Kraljevine Italije. Zastupljen je tako spomenik viceadmiralu Wilhelmu von Tegetthoffu na Monte Zaru podignut 1877., koji se danas nalazi u Grazu.
Na razglednicama izdanim nakon 1904. prisutan je i spomenik austrijskoj carici Elizabeti uParku Valerija, svečano otvoren 30. listopada 1904. Našle su se tu i reprezentativne privatne građevine koje više ne postoje, poput dvokatnog Hotela Central u Flaciusovoj ulici i trokatne neorenesansne palače nadvojvode Karla Stjepana (1888.) u blizini Mornaričkoga kasina, pa i iščezli tramvaj u vožnji pulskim ulicama (1904. - 1934.).

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Katalog

Dopisnice su u katalogu poredane kronološki, svaka s osnovnim podatcima o autoru (fotografu, izdavaču, nakladniku, tiskaru), tehnici tiska i materijalu, dimenzijama, mjestu i vremenu nastanka, načinu i godini nabave, te inventarnom oznakom i podatkom o poštanskoj upotrebi.

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Literatura

CVEK, E. (ur.) 1988. Pula sa starih razglednica, Zagreb - Pula.

TILL, W. 1994. Stare razglednice, prevela Truda Stamać, transkript radijske emisije Enciklopedija male povijesti, u: Matijašević, A. (ur.), Treći program hrvatskog radija 45, Zagreb, 155-167.

KRIZMANIĆ, A. 2005. Prostorni razvitak austrijske Pule, u: Cvek, E. (ur.), Pula: tri tisućljeća mita i stvarnosti, Pula, 113-192.

MADER, B. 2011. Die österreichische Denkmalpflege in Pola 1816–1918, Anzeiger der philosophisch-historischen Klasse 146. Jahrgang / 1. Halbband, Wien, 5-90.

MATIJAŠIĆ, R., BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ, K. 1996. Antička Pula s okolicom, Pula.

MILAKOVIĆ, G. 2015. Istra Istria MEMENTO - izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica, Katalozi muzejskih zbirki 2, Povijesni i pomorski muzej Istre, Pula.

ZENZEROVIĆ, K. 2009. Pulski spomenici na starim razglednicama, Katalozi Pedagoške službe 7, Arheološki muzej Istre, Pula.

_________________________________________________________________________

Pulske znamenitosti na pozdravnim dopisnicama

Izložba
Carrarina ul. 4, Pula
Prozor u prošlost
2. 10. 2019. – 3. 12. 2019.

Autorica izložbe i teksta :
Katarina Zenzerović

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre

Za organizatora i izdavača :
Darko Komšo

Uredništvo :
Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Stručna suradnica:
Gordana Milaković

Autor postava, grafičko oblikovanje:
Vjeran Juhas

Autorica fotografija:
Tanja Draškić Savić

Digitalizacija građe:
Irena Buršić, Davorka Žufić Lujić

Koordinatorica izložbe:
Monika Petrović

Prijevod na talijanski:
Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski:
Neven Ferenčić

Korektura :
Irena Buršić, Adriana Gri Štorga,
Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

Naklada: 500

 Pula, 2019.