Nezakcij
Na jugoistočnim obroncima istarskog poluotoka, iznad zaljeva Budava, na brijegu zvanom Vizače ostali su kroz vjekove sačuvani ostaci prapovijesnog, rimskog i kasnoantičkog grada. Prve vijesti o Nezakciju, kraljevskom sjedištu Histra, potječu iz antičkih pisanih izvora (Tit Livije, XLI, II, 4-16), a materijalna potvrda da Vizače predstavljaju ostatke grada sa slavnom prošlošću dobivena je početkom 20. stoljeća, nalazom zavjetnog žrtvenika caru Gordijanu (III. st.) na kojoj se spominje Res Publica Nesactiensium.
Danas mjesto predstavlja arheološki park s konzerviranim arhitektonskim ostacima rimskog i kasnoantičkog doba. Lokalitet je okružen s više pojasa prapovijesnih bedema te rimskim bedemima. Na samom ulazu u grad, između rimskih i prapovijesnih vrata, nalazila se bogata prapovijesna nekropola. Pronađene urne i predmeti koji su kao prilog položeni u grobove ukazuju na slojevitost naseljavanja i pokapanja od XI. st. pr. Kr. do rimskog osvajanja. Domaći histarski proizvodi i luksuzna uvezena roba povezuju Nezakcij i histarsku kulturu, čiji je ovo bio centar, s kulturama gotovo cijelog Sredozemlja i srednje Europe.
Rimljani su poslije opsade 177. god. pr. Kr. srušili histarski grad te na istome mjestu sagradili novi, s urbanističkim planom organiziranim na rimski način. Na središnjoj zaravni izgrađen je forum s tri hrama i trijemom, terme te druge građevine javnog i privatnog karaktera. Na padinama se nalaze ostaci raskošnih privatnih građevina, a bogata nekropola pružala se duž ceste koja je iz Pule vodila u grad. Predmeti visoke umjetničke vrijednosti govore o kulturnom dometu grada u rimsko vrijeme.
Postupnim slabljenjem rimske države dolazi do promjena: od antičkog municipija grad postaje kasnoantičko utvrđeno naselje. Raskošne terme pretvorene su u stambene i gospodarske objekte, dok je južni dio središnje zaravni tijekom V. st. preuređen u dvije paralelne sakralne građevine. Sjeverna i nešto veća južna bazilika predstavljaju značajan prilog u poznavanju starokršćanske arheologije.
Grad je preživio pad Rimskog Carstva i buđenje kršćanstva, ali nije odolio barbarskim napadima početkom VII. st.
Na lokalitetu, koji je moguće posjetiti svakog dana tijekom cijele godine, nalazi se muzejski objekt s informativnom zbirkom i suvenirnicom.
Upozoravaju se svi posjetitelji da su na području arheološkog lokaliteta uočene zmije poskoci. Poskok je zmija otrovnica. Mole se svi posjetitelji navedenog područja da područje obilaze vodeći računa o navedenom, upotrebljavajući posebnu pažnju te pridržavajući se mjera opreza koje su objavljene na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/zmije-na-sto-paziti/ kako slijedi:
1. Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju.
2. Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.
3. Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.
4. Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.
Fotografije Nezakcija možete vidjeti ovdje.